Godinama je Microsoft bio sinonim za dominaciju u svijetu personalnih računara. Od MS-DOS sistema do sveprisutnog Windowsa, kompanija je uspjela da se etablira kao dominantan izbor u softveru za PC. Međutim, taj uspeh se nije preveo na oblast pametnih telefona, gde je pretrpeo jedan od najvećih promašaja u svojoj istoriji: Windows Phone.
Dok je Apple redefinirao tržište s iPhoneom, a Google se brzo proširio s Androidom, Microsoft je stigao kasno i s prijedlogom koji nije uvjerio. U ovom članku ćemo napraviti detaljan pregled faktora koji su spriječili Windows Phone da se uspostavi kao prava alternativa svojim rivalima.
Windows Phone: ekosistem koji se nikada nije u potpunosti spojio
Jedna od glavnih prepreka na koje je Microsoft naišao bila je nemogućnost stvaranja atraktivnog ekosistema za korisnike i programere. Android je ponudio otvorenu platformu koju su mnogi proizvođači željno usvojili, dok je iOS već imao uspostavljeno okruženje i ogromnu korisničku bazu. Umjesto toga, Windows Phone se odlučio za zatvoreniji i restriktivniji pristup koji nije podstakao njegovo usvajanje od strane proizvođača mobilnih telefona.
Ovu situaciju pogoršao je nedostatak aplikacija dostupnih u službenoj prodavnici. Iako je imao neke osnovne i popularne alate, kao što su Facebook ili WhatsApp, mnogi drugi su bili upadljivi po njihovom odsustvu ili su bili u zastarjelim verzijama. Za korisnike je ovo predstavljalo nepotpuno i frustrirajuće iskustvo.
Kupovina Nokije: opklada koja se nije isplatila
U očajničkom pokušaju da stekne vuču na tržištu mobilnih uređaja, Microsoft je odlučio kupiti Nokijino odjeljenje mobilnih telefona 2013. za više od 7.000 milijardi dolara. Ideja je bila jasna: kontrolirajte i hardver i softver kako biste ponudili optimizirano i kohezivno iskustvo, u stilu Applea sa svojim iPhone uređajima.
Međutim, ispostavilo se da je integracija složenija nego što se očekivalo. Tranzicija je bila spora, asortiman uređaja se nije isticao u odnosu na konkurenciju i, što je još gore, programeri nisu osjećali motivaciju da kreiraju aplikacije za ekosistem sa tako malim tržišnim udjelom. Ovo je bio jasan primjer kako strateške odluke mogu napraviti razliku, kao što je spomenuto.
Osim toga, mnogi proizvođači su kupovinu vidjeli kao izjavu o direktnoj konkurenciji, što ih je dodatno udaljilo od klađenja na Windows Phone. Na kraju, akvizicija nije imala očekivani efekat i u roku od nekoliko godina, divizija je raspuštena, što je označilo kraj ere Nokia-Microsoft.
Tajming i strategija: važnost dolaska na vrijeme koju Windows Phone nije postigao
Još jedan ključni faktor za neuspeh Windows Phone-a bilo je kašnjenje u reagovanju na tržišne trendove. Dok je Apple predstavio iPhone 2007., a Google Android iste godine, Microsoft nije predstavio Windows Phone sve do 2010. Do tada su oba rivala već zauzela značajan udio korisnika i programera.
Kada je konačno stigao, Windows Phone je ponudio drugačiji i fluidan interfejs, ali nedovoljno inovativan da motiviše potrošače da promene platformu. U mnogim slučajevima, korisnici daju prednost dostupnosti aplikacija i poznavanju sistema u odnosu na vizuelne elemente ili specifične funkcionalnosti. Nedostatak aplikacija uticao je i na percepciju operativnog sistema, kao što se dogodilo i sa drugim proizvodima koji se nisu mogli brzo prilagoditi tržištu.
Štaviše, njena marketinška strategija nije bila dovoljno uticajna da pokrene mase. Suočen s agresivnim i dobro pozicioniranim kampanjama Apple-a i Google-a, Microsoft nije uspio pronaći jasnu i atraktivnu poruku koja bi pokazala prednosti svog mobilnog operativnog sistema.
Ballmer i stagnacija u eri mobilnih uređaja
Liderstvo Stevea Ballmera, izvršnog direktora Microsofta između 2000. i 2013. godine, također se navodi kao jedan od uzroka nazadovanja u mobilnom sektoru. Tokom njegovog mandata, kompanija je konsolidovala svoje zvjezdane proizvode kao što su Office i Windows, ali nije bila u stanju da na vrijeme reaguje na smetnje koje su izazvali pametni telefoni.
Ballmer je dao prednost kratkoročnoj prodaji konsolidiranih proizvoda u odnosu na inovacije i prilagođavanje novim trendovima. Dok je Apple iznenadio svijet, a Google stekao lojalnost proizvođača i korisnika, Microsoft je ostao fokusiran na svoja tradicionalna poslovanja. Ovo naglašava važnost liderstva koje potiče inovacije i prilagođavanje.
Analitičari se slažu da je Balmerova konzervativna vizija možda odložila razvoj koji je Windows Phone bio potreban da bi se ravnopravno takmičio. Ovaj nedostatak agilnosti preveo se u mobilni operativni sistem koji je stigao kasno i sa malo mogućnosti da se razlikuje.
Windows Phone: tržišni udio koji nikada nije rastao
Na svom vrhuncu, Windows Phone je jedva uspio da dosegne oko 3% globalnog tržišta mobilnih uređaja. Ta brojka je u suprotnosti sa dominacijom Androida, koja je premašila 80%, i iOS-a, koja se kretala između 15% i 20% u zavisnosti od regiona.
Neke evropske zemlje kao što su Španija ili Italija pokazale su početnu prijemčivost, ali to je bila privremena pojava. Vrlo nisko usvajanje u Sjedinjenim Državama i Aziji, ključnim tržištima, zapečatilo je njegovu sudbinu. Bez ogromne korisničke baze, bilo je gotovo nemoguće za programere da ulože vrijeme i resurse u platformu koja ne nudi povrat.
Nekoliko proizvođača koji su se u nekom trenutku odlučili za sistem na kraju su ga napustili i fokusirali se na Android. Čak ni dogovori sa operaterima ili jeftine promotivne kampanje nisu bili dovoljni da preokrenu situaciju. Slučaj Nokia telefona i njihova ograničena sposobnost da se takmiče na terenu, kao što je spomenuto u istoriji Samsung, je jasan primjer ovog problema.
Problemi integracije i ažuriranja
Još jedna slaba tačka bila je fragmentacija i sporost u ažuriranju operativnog sistema. Uprkos Microsoftovoj kontroli nad softverom, mnogi uređaji nisu redovno dobijali nove verzije, što je uzrokovalo nedosledan ekosistem i primoralo korisnike da žive sa greškama ili nedostacima tokom dugog perioda.
Ovo je u suprotnosti sa brzinom koju je Apple nudio kada je istovremeno implementirao svoja ažuriranja iOS-a na sve svoje uređaje. Na tržištu koje se stalno razvija, ovaj nedostatak dinamike očito je radio protiv Microsofta.
Osim toga, ažuriranja nisu uvijek rješavala fundamentalne probleme, kao što su dostupnost aplikacija ili kompatibilnost s određenim uslugama. Stoga je sve više korisnika odlučilo promijeniti sistem radije nego nastaviti s platformom koja nije nudila srednjoročne garancije.
Najavljeni kraj
Microsoft je 2017. godine najavio da će prestati aktivno podržavati Windows Phone, čime je okončan period obilježen usponima i padovima i sumnjivim odlukama. Operativni sistem je prestao da prima velika ažuriranja i nove funkcije, potvrđujući svoj status napuštene platforme.
Mnogi korisnici koji su se odlučili za sistem bili su primorani da migriraju na Android ili iOS, prepoznajući da budućnost Windows Phone-a nije obećavajuća. Kompanija je, sa svoje strane, odlučila da se fokusira na druga područja u kojima je postigla uspeh, kao što je razvoj višeplatformskih aplikacija, cloud servisa ili veštačke inteligencije.
Zanimljivo je da Microsoft nikada nije potpuno napustio mobilni sektor, već je odlučio da to učini sa druge pozicije: kao dobavljač softvera, a ne provajder operativnog sistema. Danas su aplikacije kao što su tastatura SwiftKey, Edge ili Microsoft 365 dostupne za Android i iOS, pokazujući pragmatičniji pristup.
Microsoftov pokušaj da osvoji tržište pametnih telefona sa Windows Phone-om je jasan primjer koliko je ujednačen Veće kompanije mogu donositi loše odluke ili kasniti na ključne transformacije..
Mješavina nedostatka vizije, strateških grešaka i neuvjerljivog izvođenja završila je sa zakopavanjem projekta koji je, teoretski, imao sve za rad. Ali u tehnologiji, druga šansa ne dolazi uvijek, a voz u pokretu prošao je a da Microsoft nije uspio da stigne na vrijeme. Podelite informacije kako bi više ljudi saznalo šta se dogodilo sa Windows Phone-om.